Prije mnogo godina, obilazeći Moračke planine, na jednom od visova planine Tali, u katunu Božurica, na 1750 mnv, ostao sam nijem i zapanjen - u udolini, pored staze, ugledao sam pravcatu piramidu! Pomislio sam u prvom trenu da se priroda našalila, pogotovo što je u okruženju bilo još sličnih gromada, koje su se nekada odvojile od zapadne Božuričke kose, sjurile niz padinu i ostale da leže raštrkane svuda! Najprije sam se ispeo do kose i shvatio da je sastavljena od breče, koje je bilo samo tu. Vratio sam se do piramidalne gromade, osnove deset metara i isto tolike visine i uvidio da je, takođe, od breče. Iznenadila me činjenica da je bila postavljena na uzdignutu osnovu koja je, u međuvremenu, obrasla travom. Njena sjeverna strana je isklesana pod pravom linijom, a onda nije bilo nikakve sumnje - stijena je megalitna piramidalna tvorevina, klesana u prastaro vrijeme!U njenoj blizini pronašao sam još neke zapanjujuće i nestvarne oblike, djela prastarih stanovnika, zatim, mnoštvo tumula, od sitno drobljenog kamena, obraslih travom, a narod je to mjesto prozvao Grčko groblje. Mnogi istraživači misle da su tu, uistinu, sahranjeni Grci, a kako su se tu obreli to već zahtijeva neka druga pojašnjenja, ali smetnuta je s uma činjenica, da su naši preci, a i danas je to u u potrebi ,za nešto što je mnogo staro, govorili "staro ko Grčka"! Prije će biti da su u tim tumulima sahranjivani ipak naši preci!Prilikom boravka u Visokom, u Bosni, i istraživanja piramidalnih brda u tom živopisnom mjestu, rekao sam Semiru Osmanagiću, istraživaču iz Hjustona, tvorcu ideje da je brdo Visočica, ustvari, jedna od najvećih piramida na svijetu, da u Crnoj Gori postoje prastare piramide, koje ne trebaju da se otkopavaju, jer su sasvim vidne i jasno je da ih je ljudska ruka gradila, i da je to poznato, doduše, samo užem krugu istraživača, mnogo prije nego li je i došlo do senzacije u Bosni i da su one među najstarijim, ili, čak i najstarije na svijetu! Moj napis o beranskoj i moračkoj piramidi našao se, docnije, na stranama zvaničnog sajta Arheološke fondacije Piramida sunca.U katunu, s rijetkim nazivom – Subotišta, koji se nalazi odmah iza prevoja, ispod masiva Tali, nalazi se glatka površina, oivičena kamenjem, koje je postavljeno da označi slobodan prostor i dimenzija je 55-55 metara, s nagibom 5 procenata od jugoistoka prema jugozapadu! To je bilo mjesto gdje su se okupljali prastanovnici i vijećali, a glavari donosili odluke. Površina nije mogla biti nikako lokva, jer joj nagib to ne dozvoljava, a ljudi koji su sjedjeli na njenoj strani nijesu mogli smetati jedni drugima, dok se oko nje mogu nazrijeti kameni temelji čudnih i nejasnih oblika. U okruženju stijena, oblutaka, kamenja, koje se oburvavalo s visa, površina djeluje nestvarno! Na istočnoj strani u blizini je temelj, kružnog oblika, suhozid, pretežno od gromada, veoma nalik na savardaščište, ali ono što je iznenađujuće, bez ulaznog otvora! Moračka planina Tali, sa mističnim i antičkim nazivom, nije privlačila samo mene! U međuvremenu, doktor istorijskih i magistar socioloških nauka Radomir Bulatović, upravnik Njegoševog mauzoleja, naučni savjetnik, obišao je, takođe, ove planinske masive i uočio iste oblike i sve to opisao u svojem djelu "Starozavjetna planina Tali". Doduše, Bulatović je piramidalne tvorevine nazvao megalitskim stijenama! Slučaj je htio da se upoznam s njime i, nakon razmjene mišljenja, sumnje nije bilo - na planini Tali nalaze se prastare piramide, jedna samostojeća i dvije klesane u stijenama! On je sedmog i devetog avgusta 2004.g odine, sa Budom Simonovićem, našim poznatim novinarom i publicistom, Ananijem Simonovićem, publicistom i sa nekoliko saradnika prirodnjaka Ondreja Vizija, obišao moračku planinu Tali i njene katune Ropušnicu, Subotišta, Tusticu, Božuricu, Utlicu i Doli.- Tu ima više samostalnih različite visine kamenih gromada od kojih se ističe jedna četvrtasta osnove 6 sa 6 metara i toliko visine - piše u svojem djelu "Starozavjetna planina Tali" dr Radomir Bulatović. "Iznad ove megalitske građevine prema jugu nalazi se kosa na kojoj ima nekoliko tesanih u breči megalitskih blokova slični ovoj što smo je pomenuli - piše Bulatović.Prošle godine, krajem avgusta, ponovo sam se zaputio na vrletnu planinu Tali, zajedno sa Vladimirom Boričićem, profesorom francuskog jezika, nekadašnjim ambasadorom SRJ u Etiopiji, Željkom Golubovićem, pravnikom i Svetom Tomovićem, profesorom fizičke kulture, takođe Berancima, koji prate moja istraživanja i koje živo zanima daleka prošlost Crne Gore i okruženja! Izveli smo pravo putešestvije terenskim vozilom, preko Trešnjevika, Mateševa, Kolašina, pa zatim od Crkvina, makadamskim putem stigli do Prekobrđa, i odatle se vratili do Manastira Morača, a onda od Osredaka do katuna Ropušnica, odakle smo pješke nastavili put prema našem odredištu - katunu Doli! Već je bilo 17.30 sati kad smo počeli uspon i nakon brzog hoda, moračkim vrletima, stigli do Piramide! Njihovom ushićenju nije bilo kraja kad su ugledali megalitsku tvorevinu! Piramida i njeno okruženje su tako dojmili, uživali smo u nestvarnom prizoru i tišini, tako da nas je mrak skoro i uhvatio! Premišljali smo da li da zakonačimo u jednoj od koliba, i sjutradan nastavimo, ali nas je ipak, navelo na povratak to što smo vozilo ostavili kod porodice Glavičanin i rekli im da se odmah vraćamo, a nijesmo zapisali njihov broj mobilnog telefona. Mrak nas je dobrano pristigao u povratku, i silazak niz strmu stazu i sipare bio je prava pustolovina. Nijedan naučnik ne može da pobije činjenicu da se u pradavna vremena odvijao život na moračkim planinama, da su ti žitelji klesali piramidalne tvorevine, sahranjivali svoje u humkama, kojih je podosta, pravilnog oblika, mahom od sitnog kamenja, a neke su obrasle travom, pravili svetilišta i staze koje, ni zub vremena, niti olujni vjetrovi i mećave, niti urvine i lavine nijesu mogle da unište! Ostaci naselja katunskog tipa ili čak i gradina s kaldrmisanim prolazima, vidni su na mnogim našim planinama, kao recimo, Bjelasici, Durmitoru, Prokletijama i još mnogim. Skoro 400 kamenih temelja u jednom katunskom naselju na Bjelasici svjedoči o živosti tih naselja,a priče "tu su živjeli neki Latini ili Rimljani, pa kad je pao snijeg, oni su se spremili i otišli u toplije krajeve", prenose se s koljena na koljeno i pričaju se u skoro svim planinskim krajevima Crne Gore, a ako se naučno osmisle proizlazi da se radi o istorodnom narodu, čiji je jedan dio, nakon promjene klime, otišao u neke druge krajeve noseći sa sobom svoje običaje, jezik, kulturu!